VIJESTI | Lifestyle

RSS VIJESTI 

Verzija za štampuPošalji na e-mail

Nakon što je hrana slučajno pala u vatru ili Kako je kuhanje promijenilo svijet

Bez kuhanja, prosječna osoba bi trebala pojesti oko 5 kg sirove hrane kako bi preživjela.

Dnevni unos voća i povrća značio bi maraton od šest sati žvakanja.

Već je opštepoznato da je dodavanje mesa u dnevnu ishranu naših predaka stimulisalo rast mozga i povećanje inteligencije.

Meso je, kao koncentrisani oblik energije, značilo ne samo rast mozga, nego i kraj potrebe da se posveti cijeli dan održavanju dnevne potrebe za hranjivim tvarima.

Kao posljedica toga, ostalo je više vremena za razvoj socijalne strukture.

Profesor Richard Wrangham s Harvarda vjeruje kako razvoj nije počeo samo promjenom namirnica u našoj ishrani, nego i načinom na koje su pripremane.

"Smatram kako je kuhanje najveći napredak u kvaliteti ishrane u cijeloj istoriji života", tvrdi Wrangham. "Našim precima je hrana vjerovatno slučajno upala u vatru. Otkrili su da je tako ukusna i to je otvorilo potpuno novi smjer za čovječanstvo."

"Zbog kuhanja, čovjek je razvio manji probavni trakt, što je dovelo do uštede energije i veće stope preživljavanja", dodaje profesor Wrangham.

S ovim se slaže i profesor Peter Wheeler sa Univerziteta John Moores u Liverpoolu.

Naime, kuhana hrana smanjuje ćelije, što znači da naš želudac treba manje raditi kako bi probaviohranjive tvari.

"To oslobađa energiju koja se može koristiti za hranjenje i rast mozga. Povećanje mozga je proporcionalno smanjenju probavnog sistema", navodi Wheeler. Prema njemu, nije nimalo čudno da je čovjek kao najpametnija vrsta na Zemlji, ujedno i jedina vrsta koja kuha.